Blato

Ogranak Matice hrvatske u Blatu u okviru kulturnog programa XXII. blatskog ljeta organizirao je 25. srpnja promociju knjige Zvonimira Šeparovića Hrvatska tužba u Domu kulture u Blatu. Prisutne je pozdravio potpredsjednik Ogranka Teo Šeparović, a o knjizi su govorili župnik Župe sv. Nikole iz Čilipa don Josip Barišić i pravnik Franko Burmas, dok je učenica drugog razreda Srednje škole Blato Viktorija Šeparović pročitala dvije prigodne pjesme. U glazbenom dijelu večeri nastupile su klape Dalmacija i Kumpanji. (G. G.)

Beli Manastir

Foto-kinoklub Baranja-film iz Beloga Manastira u suradnji s Centrom za kulturu i Ogrankom Matice hrvatske u Belom Manastiru 28. srpnja otvorili su izložbu fotografija s temom sto godina od početka Prvoga svjetskog rata. Izložba u povodu velike obljetnice sadrži digitalizirane autentične fotografije prikupljene iz različitih izvora (arhiva, kolekcionarskih zbirki, privatnih fotoalbuma...). Neke od izloženih fotografija bile su prvi put javno prikazane javnosti. (G. G.)

Gospić

Večer Matice hrvatske u Gospiću uz predstavljanje knjige akademika Radoslava Katičića Vilinska vrata – tragom svetih pjesama naše pretkršćanske starine održat će se u organizaciji OMH u Gospiću 5. rujna u 19 sati u Dvorani Pučkog otvorenog učilišta. Knjigu će uz autora predstaviti predsjednik Matice hrvatske Stjepan Damjanović, potpredsjednik MH Stipe Botica, Mislav Ježić i Krešimir Krnic. (G. G.)

Izd. Ibis grafika i MH, 2014.

Grude

Manifestacija Kulturna jesen s Maticom hrvatskom u Grudama započinje promocijom knjige Domagoja Tomasa Pet redaka – rimski dnevnik svećenika Ivana Tomasa 1943–1944. 7. rujna u vjeronaučnoj dvorani u Drinovcima. O knjizi će uz priređivača govoriti don Željko Majić, generalni vikar Mostarsko-duvanjske biskupije, Vlado Pandžić s Filozofskoga fakulteta u Zagrebu i priređivač knjige. Uvodnu riječ uputit će župni upravitelj fra Bože Milić, a u ime Ogranka Petar Majić. (G. G.)

Konavle

Knjiga Nika Kapetanića Za cara i domovinu – Konavle u Prvom svjetskom ratu predstavljena je u Domu Matice hrvatske Konavle na Grudi 7. kolovoza. Riječ je o zbirci dokumenata i kronika konavoskih župa, koji objašnjavaju ključne teme vezane uz Konavle u Prvom svjetskom ratu. Knjigu su uz autora predstavili povjesničari Stjepan Ćosić i Ivo Banac. Banac je ispričao nekoliko zanimljivih događaja zabilježenih u kronikama koje daju uvid u tadašnje vrijeme, odnos Konavljana prema Habsburškoj Monarhiji, ali i prema Kraljevini SHS. Prema Stjepanu Ćosiću knjiga je plod Kapetanićeva samostalna i uvijek ozbiljna zanimanja za povijest Konavala i Dubrovnika. Autor drži razdoblje Prvoga svjetskog rata najzapuštenijom temom hrvatske suvremene povijesti. „Htio sam objaviti točan popis poginulih kako bi, kad se objavi, ljudi mogli popis popuniti, jer još živi usmena predaja“, kazao je Kapetanić dodavši kako je doba Velikog rata, osim jada, donijelo i velika čuda, dotad neviđena u Konavlima. (G. G.)

Lipovljani

Ogranci MH Lipovljani i Kutina uz Lipovljanske susrete, priredbu stvaralaštva nacionalnih manjina, bili su 22. i 23. kolovoza domaćin KUD-u Chorvatanka iz Hrvatskoga Groba nedaleko Bratislave. Visoki pokrovitelj Susreta bio je predsjednik RH Ivo Josipović, a zemlja partner Slovačka. U Lipovljanima Slovaci su osobito dobro organizirani u Matici slovačkoj, koja izvrsno surađuje s ograncima MH Lipovljana i Kutine. Pokazalo je to na Lipovljanskim susretima i ovogodišnje gostovanje KUD-a Chorvatanka, baštinika kulture Hrvata koji su nakon turskih osvajanja Hrvatski Grob naselili još prvih desetljeća 16. stoljeća. U Kutini gosti su posjetili Muzej Moslavine i poznatu baroknu crkvu Gospe Snježne. U Piljenicama, slikovitom selu na obalama Pakre s mjesnom Udrugom Mlinarice glavni domaćin bio je Ogranak MH Lipovljani. Pridružili su se i jahači arapskih konja iz Volodera poznati po svojim maratonima i prostorom gradišćanskih Hrvata. KUD Chorvatanka pozdravio ih je pjesmom. O uspostavljanju prvih veza Hrvatske i Slovačke nakon političkih promjena u Europi prije četvrt stoljeća u ime Glavnog odbora MH govorio je Đuro Vidmarović, prvi predsjednik Odbora za nacionalne manjine Sabora RH. Kao neposredni svjedok zbivanja posebno je podsjetio na stvaranje tadašnjih programskih veza domovine s Hrvatskim Grobom u Slovačkoj. (Dragutin Pasarić)

Livno

Potkraj srpnja održana je izborna Skupština Ogranka MH u Livnu. Prema rezultatima izbora novi je stari predsjednik Anto Mišković, potpredsjednik fra Ćiro Lovrić, a tajnica Ogranka Mila Krišto. Novi su članovi Nadzornog odbora: Ivica Brešić, Mira Jukić i Ante Mihaljević. U svom atipičnom izvještaju, kako je rečeno, o sveukupnom djelovanju Ogranka i najaktualnijim pitanjima s područja kulture, jezika i nacionalnog identiteta – opširno je govorio predsjednik Mišković. Rasprava je trajala dosta dugo, a bilo je i primjedaba zbog kašnjenja materijala za sjednicu, kao i povišenih tonova onih što su dobili mali broj glasova, i onih drugih koji su svoju knjigu „pučke poezije“ morali tiskati sami. (Mila Krišto)

Marija Bistrica

Treća popularno-znanstvena radionica projekta Noć pod zvijezdama, naslovljena Noć pod zvijezdama, Perzeidi i Supermjesec – noć kada sv. Lovro proplače održana je 17. kolovoza, stoji na službenoj Facebook-stranici Ogranka MH u Mariji Bistrici. Radionica koju je vodio student istraživačke fizike PMF-a Julio Car bila je najavljena i planirana za ponedjeljak, 11. kolovoza, no zbog oblačnog neba odgođena je za kraj tjedna. „Na bistričkoj Kalvariji kod Zvonosvira Julio Car po drugi je put usmjerio naše poglede prema zvjezdanom nebu. Iako je večer bila hladna, nebo je bilo veličanstveno, bez ijednog oblaka. Mjesec se trebao pojaviti oko ponoći. U takvim dobrim uvjetima za promatranje (za tu je priliku bila ugašena i javna rasvjeta) odlično su se vidjeli nama već poznati nebeski objekti; svijetla traka Mliječne staze te različita zviježđa:

S radionice Noć pod zvijezdama

Veliki i Mali medvjed, zviježđe Zmaja, Kasiopeja... Ovom prigodom posebno nam je bilo interesantno zviježđe Perzej iz kojega tijekom mjeseca kolovoza prividno izlazi atraktivna kiša meteora Perzeida poznatih u narodu kao Suze sv. Lovre. Predavač je objasnio zašto se meteori Perzeida vide svake godine i to upravo u ovom periodu, koja je veza između njih i sv. Lovre, što su uopće meteori te zašto ulaskom u atmosferu izgledaju poput zvijezda padalica. Upoznao nas je i s nekim drugim datumima tijekom godine kada se također mogu promatrati skupine meteora (npr. 13. prosinca)“, stoji u objavi. Moderator je okupljenima također otkrio da je u tom razdoblju Mjesec najbliže Zemlji, zbog čega se čini veći i sjajniji pa ga nazivaju Supermjesec. Okupljeni posjetitelji imali su priliku uputiti svoje poglede i kroz amaterski teleskop, izrazivši uz zvijezde padalice želju da na nekom od idućih susreta u nebo pogledaju kroz profesionalni teleskop. (G. G.)

Orebić

U Kulturnom ljetu grada Orebića, poznatu i kao gradu slavnih i bogatih pomorskih kapetana (Mimbelli), velikih umjetnika poput Cvita Fiskovića, Petra Šegedina i drugih, kao i neumornih čuvara i propagatora mjesta, kakav je bio Matko Župa, OMH u Orebiću daje vrijedan prinos. Tako je u organizaciji Ogranka, Udruge likovnih umjetnika Pelješac i galerije Smirjuha vlasnika i slikara Tihomira Prižmića, tijekom ljetnih mjeseci u crkvici Luncijata postavljena humanitarno-prodajna izložba likovnih radova: Ante Kaleba, Tihomira Prižmića, Iva Maričića Đanija, Nele Daničić, Mirte Bašić Njakara, Ante Vukmana, Vein Sršena, Helene Ujević, Maje Suvajko, Marije Popović, Ante Hazdovca i Kristine Jeić. Sredstva od svih prodanih radova u cijelosti su namijenjena poplavljenim područjima Slavonije.

Potkraj srpnja u istom prostoru Ogranak je u večernjim satima priredio promociju knjige Horusov sraz Fabijana Lovrića. Uvodničar u književnu večer bio je predsjednik Ogranka Ivo Maričić Đani, dok je kritički osvrt o knjizi dao književnik Frano Vlatković. Vlatković je podsjetio na znamenite ličnosti Orebića i pročitao pjesmu posvećenu Cvitu Fiskoviću, dok je Lovrić pročitao pjesmu posvećenu Petru Šegedinu. Bio je to i svojevrstan omaž Orebiću, što je okupljena publika nagradila srdačnim pljeskom. (G. G.)

Podstrana

U vrtu ljetnikovca Cindro u Strožancu 30. srpnja predstavljena je knjiga u izdanju Ogranka Matice hrvatske u Podstrani Izabrane pjesme Zorana Jurišića koju je uredila Hrvojka Mihanović-Salopek. O knjizi su uz autora i urednicu govorili književnici Mladen Vuković i Milan Buljac. Pjesme u antologijskom izboru iz četiri su objavljene Jurišićeve knjige poezije te nekoliko neobjavljenih pjesama koje je odabrala i priredila Hrvojka Mihanović-Salopek. U knjizi je 120 pjesama koje su uglavnom kršćanskoga nadahnuća, kao i visoke težnje kršćanskih moralnih ideala, u kojima se uočava osjećaj razapetosti između htijenja i nemogućnosti da se kreposti ostvare, što je posebno uočljivo u pjesmama Proroci, Duša i ja, Moj Bog. Za Jurišićevu poeziju može se reći kako autor želi nedvosmislenim iskrenim riječima ogoliti neka dobro poznata, ali i potiskivana etička pitanja i iznova se suočiti s njima. Ovaj ciklus pjesama usko je povezan uz autorovo autobiografsko iskustvo, jer je kao dragovoljac Domovinskog rata iskazao požrtvovnost i najbolji osjećaj poštovanja domovine, ali je proživio i strahote ratnih zbivanja te bio svjedokom poslijeratnih trauma pa i samoubojstava pojedinih tankoćutnih pojedinaca. Predstavljanje knjige popraćeno je grupnom izložbom dvadesetak slika u raznim tehnikama članova Likovne udruge Ante Kaštelančić (Ivica Luetić)

Poreč

Književna večer mladoga porečkog autora Zorana Antičevića (24) u povodu skorog izlaska njegova romana Evanđelje tame u nakladi Ogranka MH u Poreču održana je u sklopu proslave blagdana Velike Gospe u porečkom apartmanskom naselju Červar-Porat 15. kolovoza. Književnu večer vodili su porečki voditelj Damir Miloš i profesorica hrvatskog jezika i komparativne književnosti Blaženka Đermadi, autorova profesorica u srednjoj školi.

Zoran Antičević

Autor se na središnjoj pozornici na trgu predstavio poezijom, nakon čega je uslijedio književni razgovor koji je tematizirao motive fantastičnog i avanturističkog u romanu, dvostruko kodiranje teksta te psihološke aspekte Evanđelja tame. Glazbeno-dramski desert na kraju večeri poslužili su gitarist Zlatko Crnković i porečki glumac Glen Stelko. (G. G.)

Tomislavgrad

Kulturno-umjetničko društvo Ogranka Matice hrvatske iz Tomislavgrada sudjelovalo je na obilježavanju Dana KUD-a Seljačka sloga iz Grede Sunjske 30. kolovoza. Mladi matičari koje je doveo predsjednik Ogranka Mate Kelava najprije su ujutro posjetili Zagreb, gdje su razgledali palače Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Matice hrvatske te otpjevali dvije narodne pjesme.

 
KUD OMH-a Tomislavgrad u Gredi Sunjskoj  / Snimio Josip Hren

Domaćini su bili akademik Josip Bratulić, koji je u Akademiji pred izvornikom Bašćanske ploče održao predavanje o vrijednom spomeniku, i tajnik za Ogranke MH Mihovil Antić. U popodnevnim satima matičari iz Tomislavgrada uputili su se prema Sunji, gdje je priređen bogat program. Domaćini u Gredi Sunjskoj bili su predsjednik KUD-a Seljačka sloga Zvonko Klarić i tajnik Nikola Brleković. U 18 sati priređen je mimohod društava od gredskoga društvenog doma do etnoizložbe vrijednog entuzijasta sakupljača starina i hrvatskog branitelja Mije Matkovića. U 20 sati na programu je bio središnji dio večeri: nastupi KUD-ova Seljačka sloga iz Grede Sunjske, Matice hrvatske iz Tomislavgrada, Sunjanke iz Sunje i KUD-a Rešetari iz Rešetara koji su okupili velik broj posjetitelja. Prisutne je pozdravio i dopredsjednik Turističke udruge Sunja Stanislav Lenićek zahvalivši upravi i članovima KUD-a, članicama sekcije Gredske sneje te likovnim umjetnicima i hrvatskim braniteljima čiju su radovi izloženi: Tihomiru Gorši, Ivanu Brlekoviću, pokojnom Miji Hrdalu i Damiru Gorši. Sunjski kolekcionar Mato Adamović postavio je izložbu raritetnih izdanja knjiga i fotografija iz svoje zbirke, a fotoizložbom predstavili su se fotoreporter Josip Hren i Ksenija Slijepčević. (G. G.)

Vinkovci

Dokumentarni film Hrvatska policija u Domovinskom ratu reproduciran je u dvorani Ogranka Matice hrvatske u Vinkovcima, u suorganizaciji Ogranka i Hrvatske matice iseljenika – Podružnica Vukovar. Scenarij i režiju dokumentarca snimljena u produkciji HRT-a 2011. potpisuje Darko Dovranić. Fim tematizira proces osnivanja hrvatske policije, postrojavanje na stadionu u Kranjčevićevoj ulici i prve akcije na Plitvicama, u Gospiću, Pakracu, Petrinji, Borovu Selu, Dalju, Osijeku. U filmu govore brojni svjedoci povijesnih događanja u vrijeme balvan-revolucije u Dalmaciji, Lici, Slavoniji, nakon osnivanja SAO Krajine i pokušaju preuzimanja policijskih postaja u mnogim hrvatskim mjestima i prvih žrtava na Plitvicama i u Borovu Selu, u čemu su korišteni i videomaterijali suprotne strane.

Ogranak je organizirao je i projekciju fotografija Zvonimira Tanockog iz ciklusa Žedni preko vode i HGSS u poplavi županjske Posavine. Uz samu projekciju, posjetitelji su imali priliku poslušati predavanje Zvonimira Tanockog u vezi s ulogom HGSS-a, nakon čega je organizirana rasprava. (G. G.)

Vukovar

Grad Vukovar, Vukovarci kao i Ogranak Matice hrvatske Vukovar oprostili su se 5. srpnja od velikog čovjeka, slikara, kipara, medaljara, kroničara grada i dugogodišnjeg profesora vukovarske gimnazije, ali i najstarijeg člana Ogranka Branka Crlenjaka. Na prošlogodišnjem predstavljanju njegove monografije Život posvećen umjetnosti vukovarski povjesničar umjetnosti Zdravko Dvojković Crlenjaka je ocijenio najvećim umjetnikom kojega je Vukovar dao.

 
Branko Crlenjak (1930-2014) / Snimio Goran Panić / Glas Slavonije

„Oni kojima je Branko Crlenjak, prvi put, otkrivao svoj Grad i svoju dušu, divili su se snazi i veličini duha skrivena u tako krhku tijelu, a nama koji smo u Gradu rođeni i odrasli otkrivao je njegovo posve novo, tajanstveno lice koje, u žurbi svakidašnje površnosti, nismo bili kadri sami prepoznati“, kazala je predsjednica Ogranka MH u Vukovaru Lidiji Miletić na Crlenjakovu pogrebu. Branko Crlenjak rođen je 1930. u Vukovaru. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Vukovaru, a Filozofski fakultet u Zagrebu. Radni vijek proveo je kao srednjoškolski profesor umjetnosti u Vukovaru, s iznimkom vremena progonstva, kada je predavao u Školi primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu. Za svoj rad ovjenčan je nagradom Ivan Filipović, koja se dodjeljuje pojedincima zaslužnima za prinos hrvatskoj prosvjetnoj i kulturnoj djelatnost, Ordenom Danice hrvatske s likom Ante Radića, Spomen-medaljom grada Vukovara, odličjem predsjednika Republike Hrvatske i Nagradom za životno djelo Vukovarsko-srijemske županije. Bio je član Hrvatskog društva likovnih umjetnika i Matice hrvatske. Crlenjakov slikarski opus, koji sadrži više od četiristo slika posvećenih Vukovaru, te njegove skulpture na otvorenom, velikim su dijelom uništeni ili nestali u Domovinskom ratu. Smatra se jednim od naših najboljih medaljara. (G. G.)